Zavolite doručak kao najvažniji obrok u toku dana
Bez obzira da li idete u školu, roditelj ste ili ste u penziji, doručak kao prvi obrok u toku jednog dana podjednako je važan za svakoga. Većini osoba današnjeg vremena prepunom obaveza i briga, doručak se uglavnom preskače ili u gorem slučaju zamenjuje kafom i cigaretom i na takav način nesvesno šteti organizmu.
Studije su pokazale da osobe koje preskaču doručak kasnije više jedu u toku dana, a naročito tokom večernjih sati i na takav način utiču na povećanje viška kilograma. Pored toga, istraživanja su pokazala da preskakanje doručka negativno utiče na kardiovaskularni sistem i pojavu lošeg holesterola. Međutim to nije sve. Ono što je zapravo najvažnije, jeste da izbegavanjem doručka pogoršavamo stanje naše koncentracije i budnosti. Ono što se u stvari dešava jeste da je mozak nakon višečasovnih sati sna u stanju hipoglikemije (pad šećera u krvi), tako da su mu za ponovno pokretanje i normalno funkcionisanje potrebni ugljeni hidrati. Naučnici su dokazali da obroci u jednakim vremenskim intervalima, a naročito izjutra, pomažu mozgu da pošalje signal vašem telu da ne čuva i ne skladišti kalorije u obliku masti (kada gladujete u toku dana ili preskačete obroke, što naročito važi za jutarnje sate), već da ih iskoristi za pravljenje energije. Od trenutka kada zaspite i vašeg poslednjeg obroka do trenutka kada ustanete i unesete prvi obrok u toku dana može proći od 8-12 sati, u zavisnosti od toga koliko spavate. Kada ustanete vaš organizam je u stanju gladovanja i usporavanja metabolizma. Međutim kada doručkujete, vi bukvalno omogućavate priliv dodatne energije i ubrzavate metabolizam. Iako niste gladni ili nemate potrebe za doručkom, to ne znači da on nije potreban vašem organizmu. Čak i obrok u obliku vaše šake koji može da podrazumeva koštunjavo voće za doručak će uticati pozitivno na vaš apetit. Nakon samo 2-3 nedelje vaš organizam će se prirodno "resetovati", a vi ćete postajati gladni izjutra.
Da li ste znali da se prilikom metaboličkih procesa stvaraju otpadne kiseline koje izazivaju “zakišeljavanja” tkiva i postaju podloga za razvoj bolesti. Organizam pak poseduje bazne zalihe koje su pravo bogatstvo tela u borbi protiv bolesti. Sva unesena hrana tokom dana i svi doživljaji (fizički, emotivni, duševni) odražavaju se na pomeranje acido-bazne ravnoteže u jednom ili drugom pravcu. Samim tim čovek može malim promenama ishrane i načina života da sam utiče na smanjenje ovih otpadnih kiselina i utiče na povećanje baznih zaliha i održava time zdravlje i vitalnost.
Veoma brzo možete uočiti koristi od doručka kao što su:
- viši nivo hemoglobina;
- smanjena količina šećera u krvi i poboljšana funkcija tiroidne žlezde;
- smanjen rizik od infarkta;
- ubrzaniji metabolizam i smanjena mogućnost kasnijeg prejedanja i povećanja viška kilograma.
S obzirom da vrlo malo porodica u Srbiji ima dosta vremena tokom jutarnjih sati da sprema svoj doručak, pružamo vam uvid u neke jednostavne recepte koje svako od vas može iskoristiti kako bi unapredio svoje zdravlje:
- - 4 supene kašike muslija, čaša mleka, banana, mleveno laneno seme i cimet;
- - Jedno umućeno jaje, tost i pola šolje svežih borovnica;
- - Sendvič sa niskomasnom pavlakom, šunkom i zelenom salatom ili paradajzom, čaj ili jogurt;
- - Sendvič od integralnog hleba sa tunjevinom, piletinom ili ćuretinom, sa puno salate u njemu;
- - Kajgana od 3 belanca i jednog žumanca, 50g mladog ili manje masnog sira, tost i paradajz ili neka salata;
- - Palenta oko 3 pune supene kašike, sa 50g mladog sira, šolja jogurta, parče šunke;
- - Pekara (povremeno) – bilo koji komad integralnog peciva sa šoljom jogurta;
- - Čaša jogurta, banana ili neko drugo drugo voće, 3 kašike plazme, sve sastojke umutiti u blenderu;
- - 3 kašike ovsenih pahuljica, šaka suvog grožđa i koštuničavih plodova sa jogurtom ili mlekom;
- - Proteinski šejk sa komadima voća po izboru, čaša mleka, jogurta ili vode;
Ovde su samo neke od kombinacija zdravih i brzih obroka koje možete pripremiti za doručak. Želimo vam zdrav početak dana i prijatan doručak